PROSLAVA DECENIJE NEZAVISNOSTI CRNE-GORE U LUKSEMBURGU

21/05/2016   Luksemburg

U Luksemburgu je, Udruzenje Luksemburg Crna-Gora u saradnji ostali udruženja ?iji ?lanovi dolaze mahom sa prostora Crne Gore, obilježena desetogodišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore. Gost na obilježavanju ovog zna?ajnog datuma bio je i ambasador Crne Gore u zemljama Beneluxa – Vladimir Radulovi? koji je, poslije intoniranja himne Crne Gore, u svom nadahnutom govoru, rekao: 

Poštovani predsjednici i predstavnici udruženja „Luksemburg-Crna Gora“, udruženja „Cooperation-Montenegro“, „Zavi?ajnog kluba Bihor“ i „Bošnja?ko-donatorskog fonda“, dragi Ismete, dragi Alija, dragi Esko, dragi Rahime, zemljaci i sunarodnici, poštovani i dragi prijatelji,  dame i gospodo,

Ve?eras ponovo u Luksemburgu i ponovo zajedno. Da baš kao što treba, onako kako su mnogi me?u nama sanjali i duže od ove decenije, zajedno  proslavimo  najzna?ajniji i najljepši dan crnogorske novije istorije. Ako je berlinski 13. jul, prije 138 godina, bio dan našeg me?unarodno-pravnog upisa u istoriju, ako je kraj Velikog rata i  mir u Versaju 1918. bio dan našeg ispisa iz istorije, ako je opet taj 13. jul, prije 75 godina, bio povratak u istoriju i najplemenitiji vapaj slobode jednog malog naroda u Evropi, krik protiv nacizma, totalitarizma i isklju?ivosti svake vrste, ako su bespu?a i tragika 90-tih, kojima smo i sami pomalo doprinijeli i sahranili, možda utopijsku, ali i utopijski lijepu, ideju zajednice južnoslovenskih naroda, onda je 21. maj 2006-te – kada su gra?ani CG na referendumu, kao niko i nikada u burnoj i turbulentnoj balkanskoj povijesti, mirno, uz osmjehe, olovkama i glasa?kim listi?ima, bez revolucionarnih zanosa, mirisa baruta, bez ijednog zgaženog cvijeta na bihorskim poljima, rožajskom trgu ili kraj cetinjskih trotoara, demokratski i evropski rekli DA – vratio Crnoj Gori dušu izgubljenu u vrtlozima ratova i vjekova, širom otvorio vrata procesima emancipacije, demokratije, slobode i modernosti, CG vratio u naru?je Evrope, a nas vratio Crnoj Gori. I, možda važnije, samima sebi. Jer, uvijek mi je je bilo jasno, kad izgubite sebe, gubite i domovinu. Ili je, možda, obrnuto!?

Dragi prijatelji, vaš doprinos obnovi crnogorske državne nezavisnosti je najljepša pri?a i najljepša ljubavna nit izme?u iseljenika i zavi?aja. Primjer, hrabrost i mudrost za nezaborav. I Crna Gora, vjerujem to nikada ne?e i ne smije zaboraviti. I nije rije? samo o hiljadama glasova koje ste tog dana dali Crnoj Gori dolaze?i izdaleka, prelaze?i granice i okeane. Mnogo više od toga. Vi ste i tog 21. maja, baš kao i u bespu?ima i tami 90-tih, pomogli da se tzv. ve?inska  CG (iako ja mislim da nema ve?inske i manjinske, ve? samo Crne Gore svih njenih gra?ana i jedina takva ima smisla) sa?uva od mržnje, predrasuda i zla. Sa?uvali ste sebe od nekih od nas.  I sa?uvali ste nas. I na tome sam vam zahvalan. Kao što sam zahvalan što ovaj, na prvi pogled mali desetogodišnji jubilej jednog, zapravo, milenijumskog trajanja, obilježavaju i organizuju zajedno ?etiri udruženja crnogorskih gra?ana, ?uvaju?i sve svoje razlike, posebnosti, programe, koncepte, senzibilitete. Takva, otvorena, pluralisti?ka, demokratska i tolerantna treba da bude i CG. Takvo treba da bude i takvo jeste  njeno iseljeništvo.

Deset godina kasnije, ve? ili tek, jer svako od nas i vrijeme za nama i vrijeme pred nama mjeri druga?ije – CG je pred, odnosno, na vratima NATO-a. Prije dva dana u Briselu potpisan i poslednji dokument, Protokol o pristupanju, pa sad ostaje samo da se završi postupak ratifikacije. Nastavljaju se, istom dinamikom, pregovori sa EU, nova poglavlja ?e biti otvorena ve? za nekoliko sedmica, odnosi sa susjedima u regionu ve? dugo, dugo nijesu bili bolji, po?inje i izgradnja auto-puta, a pred nama je, reklo bi se, još jedna obe?avaju?a turisti?ka sezona. Kona?no, pripremamo se, uz puno strpljenja, pa i uz puno izazova i povremeno usijane  politi?ke retorike za nove, ko zna koje po redu parlamentarne izbore na jesen ove godine. Da nakon njih otvorimo novu stranicu, zagledamo se u sebe i svoju nutrinu, priznamo i prihvatimo greške, dogradimo i u?vrstimo institucije, osnažimo kapacitete i vladavinu prava, oslobodimo se  predrasuda, sebi?nosti, ?astoljublja i vlastoljublja i nastavimo da kora?amo…. ka novih deset godina. Nadam se i vjerujem da ?e, mnogo prije toga, CG i formalno biti dio EU, a suštinski društvo evropskih vrijednosti. Sa vama kao i do sada!

Još jednom, u svoje i u ime mojih saradnika, zahvaljujem na pozivu i gostoprimstvu. Živjeli!
 
***
Po?asni konzul Crne Gore u Luksemburgu – Remzija Cami?, obra?aju?i se prisutnima ovim povodom, izme?u ostalog je rekao:

Ono što bih posebno istako to je sve bolja saradnja me?u našim udruženjima. Realizacija ove sve?anosti je najve?im dijelom rezultat njihovog zajednickog rada što me posebno raduje. Pozivam i ostala udruženja da se uklju?e oko ovakvih manifestacija koja se ti?u sviju nas.

Na sudbonosno DA ili NE za obnavljanje Crnogorske nezavisnosti,,,dijaspora Crne Gore koja živi u Luksemburgu je u velikom broju prepoznala važnost te odluke i opredijelila se za veliko DA i podržala obnovu nezavisnosti.Veliku ulogu su odigrali i brojni koordinatori (pripadnici naših udruženja) oko organizovanja samog procesa glasanja.

Crna Gora je prošla nimalo lak put do svoje nezavisnosti, a sad je, kao što znate, jedan od lidera u okruženju na skoro svim poljima. Kao multikulturalna i multinacionalna država postiže sve bolje rezultate na polju ljudskih prava i sloboda,slobode štampe,borbe protiv korupcije i kriminala, a prisutni su i rezultati na što boljoj me?uetnickoj i religijskoj saradnji i toleranciji.

Sve je to evropska zajednica prepoznala i to je trasiralo njen siguran put ka ?lanstvu u Evropske i Evroatlantske integracije.

Veoma sam zadovoljan sve boljim i sve sadržajnijim odnosima izme?u Crne Gore i Luksemburga, naro?ito nakon demokratske odluke gra?ana da obnove nezavisnost. Da podsjetim Veliko Vojvodstvo Luksemburg je zvani?no priznalo Crnu Goru 14. juna 2006. godine. A diplomatski odnosi izme?u naše dvije države su uspostavljeni  ve? 21. septembra 2006. godine.

Koristim priliku da se zahvalim Vladi Luksemburga koja je uvijek podržavala Crnu Goru u brojnim oblastima, a posebno u oblastima integracija u Evropske i Evroatlanske institucije

maja 2016 godine sam inaugurisan kao prvi po?asni konzul Crne Gore u ovoj državi. Želim da se zahvalim Vladi Crne Gore koja mi je ukazala povjerenje. Smatram da je to potreba i ujedno znak zahvalnosti za cijelu našu diasporu koja ovdje živi. Uvijek isti?em da sam dio ove dijaspore koja je itekako sebe ugradila u temelje nezavisnosti Crna Gore.

U tom smislu, moja uloga a i obaveza ?e biti da promovišem potencijale dviju zemlalja u cilju bliskije bilateralne saradnje.

I na kraju,

Domovino, sre?an ti ro?endan.

Živjela nezavisna Crna Gora i neka je vje?na njena nezavisnost – rekao je konzul Remzija Cami?.
***
Skupu se obratio i predsjednik udruženja „Luksemburg – Crna Gora“ – Ismet Muhovi?, koji je pozdravio prisutne i izme?u ostalog rekao:

Obra?am vam se ispred udruženja Luxemburg – Crna Gora i ispred svih Udruženja u Luxemburgu na ovom skupu koji je uprili?en važnim povodom, a to je  obilježavanje 1 000 godina crnogorske državnosti i decenije obnove naše nezavisnosti. U proteklih 10 godina udruženje Luksemburg Crna Gora, zajedno sa ostalim udruženjima, radilo je na uspostavljanju kvalitetnih odnosa izme?u ove dvije zemlje. Ovo je izuzetno bitan jubilej za zve nas i zato želim da ga proslavimo na najljepši mogu?i na?in.
Želim vam svako dobro i da se još dugo okupljamo ovim i sli?nim povodima.
Neka je vje?na Crna Gora! – rekao je Ismet Muhovi?.
 
***

Goste su zabavljali dvoje poznatih estradnih zvijezda iz Crne Gore Ema ?ivovi? i Zdravko ?uranovi?, te KUD „Evropa“ i KUD ZK „Bihor“. Osim toga, po prvi put se predstavio i guslar Fako Li?ina koji je za ovu priliku pjevao jednu od poznatih  narodnih pjesama „Ženidba bega Ljubovi?a“.


Fetija Kalac 
Dana 21 Maja 2016 godine.